Minerali kao zvijezde nakita
Dalia Katavić u svijetu minerala
Naš je planet riznica čudesnih bića, biljaka, kamenja… U svojoj utrobi skriva pravo bogatstvo. Minerali su doista nešto posebno, jedan od najljepših darova Majke Prirode. A, Priroda je Esencija. Razvoj u skladu sa sobom. Božja umjetnost. Učiteljica istine. Radost. Mir.
Volim!!!
Što je Zemlja? Objekt koji sadrži život. Dom s Prirodom gdje se Zemlja ushićuje na dodir s mojim stopalima i vjetar žudi za igrom s mojom kosom.
[Su]rad[nja] s prirodom
Sjedim u svojoj radionici, a ispred mene na zidu uredno posložene niske poludragog i dragog kamenja. Razmišljam o divnom danu i pošaljem zahvalu gore prema nebu. Pokušam osjećaj sažeti u neki od ovih darova prirode. Teško je, jer neki kamen bojom i oblikom budi novu emociju. Prvo mi zasvijetli labradorit. Transformiram se s azuritom. Plešem sa zoisitom. Smijem se s citrinom. Gorski kristal i ja carujemo na tronu, šepurim se s malahitom kao paun. Kao ptica letim s opalom, a s prehnitom listam stari album. Rubin mi daje božansku kreativnost, a safir sjedini dušu i tijelo. S koraljem sam radosna i uživam u životu. I tako se nižu osjećaji razni. Koji je važniji, a koji snažniji, teško je reći. Kamen je kao cvijet, kao dar. Uživam u ljepoti svakoga od njih.
Spontano, intuitivno krenem u izradu nakita i jednako tako spajam kamenje s metalom ili obrnuto.
Nekada je inspiracija određeni kamen i od njega sve kreće, nekada određeni metal i uzorak naprosto “pozovu” određeni kamen.
Kako me moja draga prijateljica Dragana (od koje sam saznala puno o kamenju) naučila, postoje određene vrste kamenja koje ne idu jedne s drugima (stvar je vibracije, energije, simbolike), a ostalo – koji cvijet nije lijep u buketu? 🙂
Kamen je nešto pronađeno u Prirodi, znači – kombiniran s nečim što je isto dio prirode, ne može biti pogreška. Drvo, sjemenka, metal, fosil, školjka, pijesak… Sve su to divni mediji za spajanje i nastanak unikatnog ukrasa.
Minerali su jedan od najvećih prirodnih bogatstava
Knjiga „Systema Naturae“, iz 1735. godine napisana na latinskom, čiji autor je Carl von Linné, dala je novu klasifikaciju prirode na 3 carstva:
- carstvo životinja
- carstvo biljaka
- carstvo kamenja
Carstvo kamenja u širem smislu predstavlja stijene i minerale, a u užem minerale jer su stijene izgrađene od njih. Dakle, govorimo o carstvu minerala. Čovjek određuje vrijednost mineralima po tome koliko ih ima (jesu li rijetki ili ih se može naći u većim količinama) na Zemlji, po boji, koja igra jednu od presudnih uloga, ali i po još nekim svojstvima.
Čudesni minerali
Fizičke osobine minerala su:
- tvrdoća
- boja
- sjaj
- elastičnost
- specifična gustoća
- indeks loma svjetlosti.
Sjaj minerala može biti blistav ili mutan, a zapravo se može razlikovati više tipova. Najčešći su: metalni, dijamantni, staklasti, biserni i svilenkasti sjaj. Neki minerali mogu mijenjati sjaj od uzorka do uzorka,
poput meni dragog kalcita koji može imati staklasti, ali i zemljani sjaj.
Boja, rijetkost, specifični sastojci, čvrstoća te kvaliteta brušenja podižu vrijednost kamenju. Koliko su minerali važni i vrijedni za čovječanstvo, pokazuje zasebna grana znanosti koja se bavi isključivo proučavanjem minerala – mineralogija.
Sistematska mineralogija
Sistematska mineralogija bavi se svrstavanjem minerala u 13 razreda, od kojih se izdvajaju: silikati, oksidi, karbonati te samorodni elementi. Silikati su najzastupljeniji petrogeni minerali na Zemlji. Znate li da su pronađeni na: Mjesecu, Marsu i kometu Wild? Svako novo saznanje sve me više oduševljava.
Jedan od petrogenih minerala je već spominjani kalcit od kojeg volim izrađivati nakit. Nastaje iz podzemnih voda bogatih otopljenim kalcijevim karbonatom. Neke divne sige koje možete uočiti u špiljama, e to je kalcit!
Za kolekciju „Radost“ buđenja (proljeća, novog života, buđenja nas samih) kalcit me asocirao na snježni pokrivač. Napravila sam ogrlicu s motivom visibabe (srebro) u snijegu (kalcit), kao vjesnika proljeća, naoko krhke biljke koja pokazuje liderstvo u odvažnosti. Za izradu prstena s aluzijom na slatko, ovaj me je kamen podsjetio na kocku šećera koju slasno okupiraju mravi. Želite li vidjeti kako izgledaju ogrlica i prsten, skoknite na blog o dizajnerskom nakitu.
Minerali su sastavni dio Zemljine kore
Nisam geolog po struci, ali me kamenje oduvijek privlačilo, a otkada sam se posvetila izradi nakita, još i više. Sad je naglasak na tim divnim blještavim mineralima koje smo, mi ljudi, podijelili na kategorije:
- poludrago kamenje
- drago kamenje
Zemljina je kora sačinjena od minerala. Znanstvenici su u časopisu “Nature Geoscience” istaknuli kako njihovo otkriće ukazuje na to da se Zemljina kora stvorila relativno brzo nakon što je planet formiran. Fascinira me podatak da je od samo 8 elemenata izgrađeno gotovo 99 % kore:
- 74 % čine samo 2 elementa: kisik i silicij
- 24,27 % čine 6 elemenata: aluminij, željezo, kalcij, natrij, kalij i magnezij.
Postoje različite vrste minerala po svom nastanku. Neki nastaju kristalizacijom iz magme, drugi iz vodenih otopina, treći se kristaliziraju iz plinova i para, hidrotermalni nastaju iz vruće vode, organogeni djelovanjem organizama u vodenim otopinama, fitogeni djelovanjem biljaka, a zoogeni djelovanjem životinja. Čudesna je ta priroda, zar ne?
Dalia Katavić i njezini minerali
Minerali su najljepši ukras nakita
Znate li da i zlato ulazi u kategoriju minerala jer se u prirodi javlja samorodno? Upravo je ono jedan od najčešće korištenih minerala u nakitu još od kamenog doba. Srebro se također prirodno pojavljuje kao mineral, no više kao kompaktna masa, a u nakitu se počeo primjenjivati u brončanom dobu. I platina spada u minerale.
Danas se koriste mnogobrojne vrste minerala tj. dragog i poludragog kamenja za izradu unikatnog nakita. Cijena nakita raste ako koristimo drago kamenje: dijamant, rubin, smaragd, safir… Budući da je riječ o skupocjenim mineralima, masa im se mjeri u karatima, što su mjerne jedinice od 200 miligrama.
Smaragdi su vrlo rijedak, zeleni varijetet minerala berila, a najljepše primjerke iskopavaju u Kolumbiji. Crveni varijetet minerala korunda odnosno rubine pronalazimo u rudnicima Myanmara. Na Mohsovoj skali korund se nalazi pod brojem 9, odmah iza dijamanta, najtvrđeg minerala. Najljepši primjerci safira, koji su također varijetet korunda, ali plavi, iskopavaju se na Šri Lanki i Tajlandu. Da mi se samo tamo teleportirati, da uživam u svim tim mineralnim divotama!
Zapravo, ne moram [ot]putovati. Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu ima bogatu zbirku minerala i stijena koju zaista vrijedi pogledati. Raspolaže sa 135 primjeraka minerala iz različitih svjetskih nalazišta, a među njima možete vidjeti: dijamant, korund s varijetetima – rubin i safir, beril s varijetetima- smaragd i akvamarin… Idem prvom prilikom, čim se otvore vrata obnovljenog muzeja!
Što su, dakle, minerali?
Minerali su homogeni sastojci Zemljine kore tj. osnovna komponenta od koje su izgrađene stijene čvrste Zemljine kore. Svi nastaju prirodnim geološkim procesima, a odlikuju se:
- jasno određenim kemijskim sastavom – mogu se zapisati kemijskom formulom
- stabilnošću u određenim fizikalnim uvjetima – fizički su homogeni, sastav ujednačen po čitavom obujmu
- simetričnom unutrašnjom strukturom
- pravilnom vanjskom građom.
Neki se minerali mogu pojaviti u više varijeteta. Oblik može bit: igličast, pločast, kockast... No, isto tako može biti: amorfan, granularan ili kompaktan.
Fascinirao me podatak da su znanstvenici do sada otkrili oko 4000 minerala, od kojih se za njih 200-ak može reći da su česti u prirodi, a oko 250 vrsta je rijetko. Tek 10 vrsta minerala koristi se u industriji.
Baš sam se zapitala koji je najčešći, a koji najrjeđi mineral na Zemlji. Zanima li i vas? Da ne duljim – kvarc ili kremen je najrasprostranjeniji. Ništa čudno, spada u silikate. Kyawthuite je najrjeđi. Nikad čuli!? Možda zato što je do sada otkriven samo jedan jedini primjerak. Vidjet ćemo što budućnost nosi! Kyawthuite je pronađen u Myanmaru, poznatom svjetskom nalazištu dragog kamenja. Ako vas put nanese u Los Angeles, najrjeđi mineral na svijetu možete razgledati u prirodoslovnom muzeju “Natural History Museum of Los Angeles County”.
Minerali = kristali
Znate li da se u prirodi minerali najčešće nalaze u čvrstom kristalnom stanju, u jasno određenom kristalnom obliku? Zato kažemo da su minerali kristali. Nastaju kristalizacijom, o čemu ovisi njihov vanjski izgled.
Postoji 7 osnovnih kristalnih sustava, a svaki je moguće opisati njegovom simetrijom. Npr. rubin spada u heksagonalni, dijamant u kubni, dok tirkiz u triklinski kristalni sustav.
Simetrija kristala može biti:
• zrcalna – kristal nastao zrcaljenjem
• osna – kristal nastao rotiranjem pojedinih dijelova oko osi simetrije za neki kut.
Tako kristale možemo raspoznati po broju zrcalnih simetrijskih ravnina te po broju i vrsti simetrijskih osi, koje mogu biti: drugog, trećeg, četvrtog i šestog reda. Ako okrenemo kristal oko njih, pri jednom će se okretu preslikati: dva, tri, četiri ili šest puta.
Većina minerala nastala je spajanjem dvaju ili više elemenata. Tvore ih tvari koje se ne mogu dalje razložiti kemijskim postupcima:
• atomi
• ioni
• molekule.
Od svih poznatih elemenata, 90 ih se nalazi u Zemljinoj kori, od kojih 22, među kojima su zlato, srebro i ugljik, pronalazimo u samorodnom, to jest čistom ili skoro čistom stanju. Vjerovali ili ne, ugljik nalazimo u obliku dijamanta!
Atomi elemenata slažu se u jasno prepoznatljive i pravilne trodimenzionalne rešetke koje zovemo kristalima, a podsjećaju nas na geometrijska tijela zbog simetrično poredane plošne stranice.
Budući da ne postoje isti uvjeti u kojima minerali nastaju, ne postoje dva jednaka minerala odnosno kristala na svijetu. Fantastično, jedinstveni uzorci za unikatni nakit!
Mineral ostavlja ogreb ili crt
Probajte zagrepsti mineralom po bijeloj pločici. Vidjet ćete da uvijek na njoj ostaje praškasti trag. Nazivamo ga ogrebom ili crtom. Mineral možemo odrediti upravo na taj način. Ako uočite različitu boju crta od boje minerala, prava boja minerala je ona koju je ostavio crt. Tako je npr. ogreb crnog minerala hematita zapravo crven. Kako se priroda ponekad poigrava s nama i može nas prevariti! 😉
Nova bogata nalazišta minerala
Godine 2011. portal “Nature Geoscience” objavio je članak o bogatom nalazištu rijetkih minerala Zemljine kore na dnu Pacifičkog oceana, koji su ključni za proizvodnju sofisticiranih tehnoloških proizvoda. Istraživački tim u suradnji s japanskom „Agencijom za geološko-pomorske znanosti i tehnologiju“ otkrio je minerale na 78 lokacija na 3.500-6.000 m dubine u morskom blatu. Nalazišta se nalaze u međunarodnim vodama istočno i zapadno od Havaja te istočno od Tahitija u Francuskoj Polineziji, a zalihe se procjenjuju na 80-100 milijardi tona. Wow!
Pročitala sam da američka geološka analiza procjenjuje ukupne svjetske rezerve na 110 milijuna tona. Nalaze se u Kini, Rusiji, ali i ostalim državama koje su nekada bile u sastavu SSSR-a te u SAD-u.
Još neke zanimljivosti o mineralima
Općenito, sve izvanzemaljske tvari, kao npr. meteoriti ili uzorci s Mjeseca, smatraju se mineralima, a sve ono što je čovjekov ili životinjski “proizvod” ne smatramo mineralima.
Vodu nitko neće svrstati u minerale. No, sigurna sam da većina ljudi, osim kemičara, mineraloga i eventualno biologa, ni led ni živu ne bi svrstala u minerale, no oni to jesu. Prema Međunarodnoj mineraloškoj asocijaciji (IMA) živa je mineral jer se može pronaći u čistom obliku u prirodi. Ujedno je jedina tečna supstanca koja je mineral.
Iako živi organizmi često proizvode nešto što ima karakteristike minerala, poput kosti, fosfora u zubima ili ljušture u školjkaša, to ne smatramo mineralima. No, postoji izuzetak. Kada na takve tvari koje imaju karakteristike minerala, a koje proizvode živa bića, naknadno djeluje neka geološka sila te se one s vremenom prirodno počinju mijenjati, u tom ih se slučaju može smatrati mineralima.
Dalia Katavić u društvu minerala
Koliko god se ja dugo bavila mineralima i proučavala ih, što iz čiste ljudske znatiželje, što radi izrade nakita, uvijek saznam nešto novo. To je toliko interesantna tema, po kojoj što dublje kopam (baš kao što se kopa duboko u utrobi zemlje drago i poludrago kamenje), to više otkrivam koliko toga još zapravo ne znam o tim čudesnim darovima Majke Prirode.
Veselim se novim saznanjima iz carstva minerala, koje ću rado podijeliti s vama u nekom od idućih blogova. Do tada vas pozivam da svratite na moj web shop i pogledate kako ti divni minerali izgledaju kao zvijezde nakita.