"Kravatična" revija i izložba

„Kravatična“ revija u Križevcima, Dalia Katavić & mladi umjetnici s ALU
„Kravatična“, revija umjetničkih kravata studenata ALU i Dalije Katavić u Križevcima

Kako je jedan od najvećih simbola Hrvata zaživio u mom konceptualnom projektu? Kakav je nastavak u Zagrebu dobila maštovita revija kravata u Križevcima, saznajte u današnjem blogu. Otkrit ću vam i tko je bio idejni začetnik ovog kravatičnog projekta kojem sam se toliko veselila dok sam ga pripremala s mladim umjetnicima s Akademije likovnih umjetnosti.

 

Iako je već prošlo dovoljno vremena da se slegnu prvi dojmovi, meni još uvijek sama pomisao na proces nastajanja kravatične revije i izložbe izaziva osmijeh na lice i leptiriće u trbuhu. Zaljubljena sam u umjetnost, kreativno stvaranje koje nastaje kao plod mašte i spretnih ruku.

Ponudili smo Križevcima nešto potpuno drugačije!

Volim Križevce. Biti dio događanja bitnih za svoj grad čisto je zadovoljstvo. Obrtnički i gospodarski sajam Koprivničko-križevačke županije koji se tradicionalno održava u Križevcima jedna je od onih manifestacija s tradicijom, razlogom i smislom, kojoj se uvijek s radošću odazivam. S obzirom na to da sam već dvaput prezentirala svoj nakit na toj nadaleko poznatoj obrtničkoj reviji, logičan slijed bilo je sudjelovanje na posljednjem sajmu, 25. po redu, koji se održao od 10. do 12. studenog 2023. godine.

 

Kao naturalizirana Križevčanka svake se godine odazivam i nastojim ponuditi nešto novo, još neviđeno. Tako je bilo i ovoga puta.

„Kravatična“

Kod mene uvijek mora biti “malo drugačije” jer ja ne znam drugačije, nego drugačije. 😉 Željela sam i ove godine ponuditi svojim sugrađanima i gostima grada something completely different. Uz pomoć mladih umjetnika stvorena je „Kravatična“ jedinstveni modno-umjetnički projekt.

 

Misao, ideja, simbolika, papir, drugi smjer, povratak u pravcu broj 1. Ah, pusti koji dan!  Evo ga opet. Da, to je to!

 

Takav je otprilike bio početak priče o kravatičnoj reviji. Marta (za one koji ne znaju, to mi je kći) i ja i nova ideja, koja nam je naprosto legla. I studenti Akademije likovnih umjetnosti, Martine kolegice i kolege, divna djeca, ljudi koje (veći dio) pratim od prve godine studija. Slušam o njima, idem na izložbe. Pratim njihov razvoj. Put. Mladost s toliko različitosti. Volim tu djecu. Volim što rade.

 

I tako je nastala „Kravatična“ ‒ revija čija je tema bila jedan od najupečatljivijih simbola Hrvata. Kravata.

Priča o kravati

Kravata je ukras koji je kroz povijest evoluirao u različite stilove. A povijest izum kravate pripisuje našem narodu. Tako je na svoj put slave krenula iz malene Hrvatske da bi se u 17. stoljeću proširila europskim kontinentom zahvaljujući hrvatskim vojnicima u Tridesetogodišnjem ratu. Naime, marama svezana oko vrata vojnika Hrvata bila je njihov zaštitni znak. Kravatu su prvo prigrlili Francuzi, koji su i popularizirali naziv cravate. Još je jedna mala zanimljivost vezana za kravatu, Hrvate i francuski jezik. Zbog posla koji su obavljali hrvatski plaćenici u kraljevskoj službi, u francuskom je jeziku zaživio glagol cravater, što u prijevodu znači uhititi, uhvatiti, uhapsiti.

 

Francuski pisac Francois Chaille u svojoj knjizi “Velika povijest kravate” piše o periodu oko 1635. godine, kada je oko 6 tisuća vojnika i vitezova stiglo u Pariz kao podrška francuskom kralju Luju XIII. Među njima je bio i nemali broj hrvatskih plaćenika predvođenih banom. Ističe kako je tradicionalna odora s vezanim, oslikanim maramama oko vrata pobuđivala veliku pažnju francuskog dvora.

izložba umjetnički oslikanih kravata u Galeriji Dalia, Praška 6, Zagreb
izložba umjetnički oslikanih kravata u Galeriji Dalia, Praška 6, Zagreb

„Marame su bile napravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od finog pamuka koje su nosili časnici. Taj hrvatski elegantni stil, potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko 1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. Osim ljepote, te marame su bile i mnogo praktičnije, nego do tada nošeni kruti čipkasti ovratnici francuskih vojnika i časnika.”

 

Francuski kralj Luj XIV. je 20. svibnja 1667. donio odluku o ustrojavanju régiment de cavalerie Royal-Cravates tj. konjaničke pukovnije kraljevskih Hrvata. Znate li da se već idućeg mjeseca sam kralj, glavom i bradom, prvi put u javnosti pojavio s novim modnim detaljem oko vrata, zaštitnim znakom konjaničke pukovnije kraljevskih Hrvata? No neki povjesničari tvrde da je kralj nosio kravatu već kao sedmogodišnji dječak 1646. godine, čime je pokrenuo modni standard među francuskim plemićima. Tako se izrodio i stil a la Croate ili na hrvatski način, a rubac koji su Hrvati čvorom vezivali oko vrata postao je preteča današnje klasične kravate ili prva kravata. U Englesku je kravatu donio Karlo II. po povratku iz izgnanstva, a potom je taj elegantan modni detalj osvojio i ostale Europljane.

Zanimljivosti o kravati

Znate li da je kravata u Francuskoj s vremenom postala čak i simbol napretka? Naime, za vrijeme Francuske revolucije nosile su se crne kravate kao znak protesta protiv zastarjelih ideja.

Britannica i druge enciklopedije pišu da je prvo službeno nošenje kravate zabilježeno 1656. godine.

Znate li da se 18. listopada od 2008. obilježava Dan kravate? Proglasio ga je Hrvatski sabor iskazavši tako posebnu počast tom modnom detalju.

 

Sve je krenulo s autorskom instalacijom Marijana Bušića „Kravata oko Arene“ 18. listopada 2003. godine. Oko pulske Arene toga je dana, prema Guinnessovoj knjizi rekorda, svezana najveća i najduža kravata na svijetu. Teška blizu 800 kilograma, široka 8 m (u najširem dijelu 26 m). Fascinira i podatak da je samo čvor kravate bio dubok 9 m, te da je utrošeno ni manje ni više nego desetak tisuća metara platna i 120 km konca. Najveća kravata na svijetu imala je plemenitu poruku koju je odaslala u svijet ‒ otvorenost, srdačnost i ljubav.

 

Koliko je nama Hrvatima važna kravata kao simbol identiteta, pokazuje i osnivanje institucije Academia Cravatica iz Zagreba, koja je posvećena proučavanju, čuvanju i unaprjeđenju kravate kao hrvatske i svjetske baštine.

Dalia Katavić na modnoj reviji „Kravatična“ u Križevcima
Dalia Katavić na reviji „Kravatična“ u Križevcima

Znate li vezati kravatu?

Ili ste jedan od onih koji traži pomoć? Znate li da postoji više načina vezivanja kravate?

 

Dotaknut ću se 5 najpopularnijih čvorova:

  • običan čvor
  • dvostruki čvor
  • mali čvor
  • klasični čvor windsor ‒ izumio ga je vojvoda od Windsora (ex kralj Edvard VIII., onaj koji je abdicirao zbog ljubavi;))
  • poluwindsor čvor.

 

Pazite sad ovo! Istražitelji s Cambridgea, Thomas Fink i Yong Mao uspjeli su pomoću matematičkog modeliranja izračunati da postoji čak 85 teorijskih mogućnosti vezanja standardnog čvora kravate, s time da su ograničili broj poteza na 9. Samo 10-ak od 85 čvorova odgovara uobičajenim predodžbama koje su simetrične.

Univerzalni ukras

Kravata je univerzalni ukras. Savršena baš za, vraćam se na ono, “malo drugačije”. Danas je diljem svijeta općeprihvaćeni muški elegantni modni detalj za poslovne i svečane prigode. No sve više i sve češće je nose i jake žene, žene sa stavom, žene s jedinstvenim stilom, a baš za takve žene volim izrađivati nakit.

 

Kako su započele pripreme za projekt „Kravatična“? Bilo je kompleksnije nego što se to na prvu činilo. Vremenski smo bili malo u stisci, ali nas to nije pokolebalo. Dunja, naša organizatorska i marketinška glava, i Marta napravile su vrlo transparentni i edukativni vodič kroz projekt za cijelu ekipu. Svaki detalj bio je uključen tako da ne bi bilo zabune, što je rezultiralo brzom reakcijom i brzim početkom rada svih uključenih. Ukratko, studenti su dobili komad platna koji su mogli oblikovati i obojiti kako su htjeli. Meni su trebali ostaviti jedan manji kvadrat na vrhu da ga mogu sašiti na čvor, koji sam izradila od plemenitih metala. I ne, nije bio dubok 9 m kao onaj u najveće kravate oko Arene, već mnogo manji, pa je bilo pipljivo za izradu, što je zahtijevalo dosta vremena.

izložba „Kravatična“ u Galeriji Dalia, Praška 6, Zagreb
Izložba „Kravatična“ u Galeriji Dalia

Reakcija na ideju bila je čudesna. Sve su to kreativci. Raditi na projektu koji je totalno drugačiji od svega što su do tada radili rezultirao je fascinantno vedrim, smjelim i neočekivanim ishodom. Toliko divote, jedinstvenosti, individualnosti, mnogostrukosti i univerzalnosti na svakom platnu. Finiš na Akademiji, ubrzane, završene pripreme, ali smijeh, pozitiva i družba bili su znak da smo uspjeli.

„Kravatična“ ‒ modna revija kravata na Obrtničkom i gospodarskom sajmu u Križevcima

Dvanaest mladih umjetnika, francuske šansone kao glazbeni lajtmotiv, lagani korak, oko vrata ukras koji spaja povijest, glazbu i modu.

U tom poetičnom plesu svaki čvor na kravati postaje notna točka na partituri njihovih života, stvarajući harmoniju između prošlosti i sadašnjosti. Njihova umjetnost nije samo nakit koji nose, već vibracija u fizici njihovih emocija, ideja i inspiracija koje se prepliću u ritmu vlastita stvaranja. I dok koraci klize lagano, a francuski šarm odjekuje u zraku, ova mlada umjetnička družina postaje živo remek-djelo koje spaja duhovnu baštinu sa suvremenim izrazom.

 

Nisam mogla zamisliti bolje modele od njih samih, koji su tako šarmantno i sa stavom nosili svoje radove i jasno dali do znanja što je umjetnik htio reći. Naravno, dozvoljavajući nam da i sami stvaramo svoje asocijacije i konotacije.

15 kreativnih kravata, 12 mladih umjetnika s ALU

Ovu je reviju zajedno sa mnom stvorilo dvanaestero mladih umjetnika: Mia Markušić, Marta Dijak, Filip Karpišek, Karlo Fintić, Marcel Vugec, Ana Pintić, Nikolina Vrdoljak, Franka Vrljić, Katarina Kocijan,  Mihaela Rašica, Lara Trupinović, Marta Katavić.

Koristili su različite tehnike: ulje na platnu, akril na platnu, kolaž, mozaik, konac, vunu, akrilik, staklo, ugljen, epoksi smolu.

 

Ova mi je suradnja, simbioza mog iskustva i njihove poletne mladosti, donijela mnogo radosti.

 

Bila je to divna, malo drugačija večer, koja se nastavila u našem duhu. Bilo je vrijeme kleti, Martinja, družbi. Zaključimo ‒ bilo je kravatično, “martinastično”, fantastično!

studenti/umjetnici ALU s Dalijom Katavić, projekt „Kravatična“
Studenti, mladi umjetnici Akademije likovnih umjetnosti i Dalia Katavić

Moj doprinos ovom projektu ‒ kravata optočena poludragim kamenjem

Prezentirali smo 16 kravata, od kojih je jedna i moja, optočena poludragim kamenjem. Simbolično sam je nazvala „Kombinacija sa 16″ jer smo ukupno imali toliko kravata, pa sam zato i toliko kamenja ugradila u nju kao podsjetnik na ovo nezaboravno iskustvo. Umjetnici su koristili razne tehnike, a ja različite vrste poludragog kamenja, koje danas rese moj kravatični ukras oko vrata: akvamarin, tirkiz, jaspis, ahat, brački kamen, ametist, malahit, zoisit u rubinu, halkopirit, turmalin, labradorit.

kravata „Kolekcija 16“ od poludragog kamenja i srebra, made by Dalia Katavić
„Kombinacija sa 16“, unikatna kravata hand made by Dalia Katavić, srebro + 16 poludragih kamenčića

Svaka je kravata posebna priča kreativnih djevojaka i mladića. Revija je prštala od boja. Kad smo već kod boja, znate li koje je službeno tumačenje boja u svijetu kravata?

🔴 Crvena = moć, bogatstvo, snaga, strast, motivacija

🔵 Plava = mir, staloženost, ustrajnost i dugotrajnost

🟡 Žuta = pozitivno ozračje, vitalnost, toplina, dobra energija

🟢 Zelena = rast, obnova, želja za učenjem, znanje

🟤 Smeđa = prizemljenost, realnost, staloženost, pouzdanost

⚫️ Crna = formalnost, elegancija, ozbiljnost, tuga

Pogledajte koje su boje koristili mladi umjetnici i kako umjetnost interpretira boje na svoj način. Svaka je kravata jedinstvena, nijedna nije nekoj drugoj slična. Za sve vas koji niste bili na reviji ili pogledali našu izložbu, bacite pogled na galeriju fotografija “Kravatična”.

I nakon kravate kravata!

Kao kruna ovog projekta, uslijedila je pop-up izložba “Kravatična” u mojoj izložbeno-prodajno galeriji u Zagrebu, Praška 6. Ja sam ovu izložbu doživjela kao savršen poklon za treći rođendan galerije jer je bio oplemenjen mladom energijom i onime do čega mi je stvarno stalo. Tako i gradimo naš put, a to je da smo potpora mladim umjetnicima.

 

Divnu uvodnu riječ dala je gospođa Iva Körbler, likovna kritičarka, što je dodatno pojačalo cjelokupni dojam svečanog otvaranja izložbe, koje se održalo 4. prosinca 2023. Taj je mjesec za mene i moje osoblje u galeriji vrvio mnogobrojnim kulturnim događanjima. Tako je najsvečaniji mjesec u godini u našoj galeriji bio još svečaniji nego inače. Naime, 21. prosinca 2023. svečano smo otvorili izložbu još jednog uglednog hrvatskog umjetnika svjetskog glasa Duška Šibla “Krug se zatvara”, koja je upravo u tijeku i trajat će do 1. travnja 2024. Dovoljno vremena da jedan dan izdvojite za uživanje u remek-djelima likovne umjetnosti. Vrata naše galerije širom su vam otvorena.

Poruka mladim umjetnicima

Na kraju bloga želim se obratiti svakom umjetniku koji je na početku svog profesionalnog puta.

 

Stvaraj sa strašću i originalnošću. Tvoja je umjetnost jedinstvena priča koju samo ti možeš ispričati. Neka svaki korak bude tvoj autentičan pečat u svijetu umjetnosti. Nemoj zaboraviti da tvoj doprinos ima snagu inspirirati druge.