Moje bakrene priče

Sat od obojenog bakra, mesinga i drva, made by Dalia Katavić

Danas sam odlučila pisati o bakru, metalu prema kojem imam poseban respekt. On je povijest, on je lijek, on kola našim tijelom. S njim pričaš, s njim se igraš, njega (o)bojiš. Vrlo je podatan, mekan, savitljiv i topao. Nekako se lako povežeš s njim. Ustvari, on je dio tebe – doslovno rečeno. A sad ću vam otkriti i zašto. Bakar je esencijalni metal za sve žive vrste. U ljudskom tijelu prosječne težine oko 70 kg ima ga oko 150 mg, a nalazi se uglavnom u sastavu enzima. Raspoređen je u: jetri, bubrezima i mozgu. Ovo posljednje baš me je iznenadilo. A vas? Stvarno je fascinantan taj bakar!

Moja prva bakrena priča

Moj prvi uradak u bakru bilo je „Drvo“ – stablo masline. Oni idu jedno s drugim, ruku pod ruku. Spajaju ih stoljeća i sretne misli. Koliko su samo dali čovjeku! On i ona. Bakar i Maslina.

Bakrena ogrlica „Drvo“, made by Dalia Katavić

„Žena, priroda i prostor“, bakrena ogrlica s tirkizom, made by Dalia Katavić

„Kao majka“, bakrena ogrlica s tirkizom, made by Dalia Katavić

Moja prva asocijacija vezana za bakar bila je dugovječna maslina, biljka koja je stara možda koliko i bakar, i prema kojoj također gajim veliko divljenje. Simbolika masline pretočena u bakar za mene ima posebnu draž. I Bakar i Maslina kroz dugu su povijest doživjeli i proživjeli različite stvari – one dobre i one loše, divote i strahote. Eh, da oboje mogu govoriti, ispričali bi nam nevjerojatne priče! U to sam uvjerena. Zato ću vam danas, u njihovo, ali i u svoje ime, upravo zbog divljenja prema tim remek-djelima Majke Prirode, ispričati svoje bakrene priče.

„Pješčani sat“, narukvica od bakra i stakla, made by Dalia Katavić

Priče iz davnina

Zaplovimo u daleku prošlost, u antičko doba, i pristanimo na jedan otok na Mediteranu. Cipar. U to je doba jedino on bio izvor bakrene rude. Upravo je zbog njega bakar postao poznat kao ciparska ruda – aes cyprium ili cyprium. Latinska izvedenica toga naziva bila je cuprum. I eto, odgovora zašto bakar u periodnom sustavu elemenata ima oznaku Cu.

Otkrit ću vam i malu tajnu otkuda hrvatski naziv bakar za taj divni metal. Uvezli smo riječ, kao uostalom i mnoge druge, iz turskog, samo je turski bakir u hrvatskoj verziji zaživio kao bakar. Znate li da postoji još jedan naziv za bakar? U anionskom kompleksu naziva se kupratom. Dakle, kuprat ili bakar.

Bakar je ispisao povijest i još uvijek igra važnu ulogu

Bakar je toliko povijesno važan metal za čovječanstvo, zbog velike proizvodnje oruđa i oružja, da je čitava jedna prapovijesna epoha dobila ime upravo po njemu – bakreno doba. Drugi naziv za tu vremensku epohu naziva se eneolitik jer je uslijedila nakon neolitika. I doista, bakar je bio jedan od prvih i najviše obrađivanih metala. Nije se mnogo promijenilo ni do današnjih dana. Bio je osobito popularan za izradu bronce, iako je i danas njegovo zlatno doba s obzirom na zastupljenost u gospodarstvu i na njegovu eksploataciju za potrebe IT-industrije.

„Kompas“, narukvica od bakra, mesinga i stakla, made by Dalia Katavić

Prvi rudnici

Prvi pronađeni dokazi korištenja bakra sežu u duboku prošlost – prije 8000. g. pr. Kr. Bakar je pronađen u Turskoj, na neolitičkoj lokaciji – Cayonu Tepesi. Naime, u blizini se i dandanas nalaze aktivni rudnici bakra. Otkriće bakra uzrokovalo je velike promjene u ondašnjem društvu. Što se zapravo počelo događati? Pristizali su ljudi sa svih strana i tako su se počela razvijati neka nova zanimanja: rudari, kovači i metalurzi.

No znate li za što se prvo počeo koristiti bakar? Pogađajte! Upravo zbog svoje podatnosti i mekoće, započeo je svoj pohod na svijet kao ukras tj. nakit. Ovo me saznanje jako obradovalo. Možda je to ta tajna veza između bakra i mene, ta spona simpatije koja me veže s njim od onog trenutka kad sam ga uzela u ruke i započela izrađivati svoj nakit.

„Izabela“, ogrlica od bakra i vulkanske lave, made by Dalia Katavić

Širenje popularnosti bakra

U Egiptu se bakar oko 5000. g. pr. Kr. počeo koristiti zahvaljujući rudnicima na Sinajskom poluotoku. Koristio se kao sirovina za izradu oruđa i oružja (od bronce). Naime, otkrićem hladnog postupka čovjek je kod bakra uspio postići dvostruku tvrdoću, pa je postao pogodan materijal za alat i oružje.

Njegova velika popularnost širila se diljem Mediterana i na obalama Atlantika do 3800. g. pr. Kr. Nekako paralelno s bakrom započinje eksploatacija zlata, srebra i olova. Nakon što je otkriven arsen, počinje se dodavati bakru, kako bi mu se povećala tvrdoća. Tako je nastala arsenova bronca.

Bakar se na Cipru i Kreti koristio od 3000 g. pr. Kr. Negdje u to doba, samo na drugom kraju svijeta, otkrivena su nalazišta bakrene rude. Bilo je to na području oko velikih jezera na granici Kanade i SAD-a. Fascinira podatak da je otkriveno više od 10 tisuća mjesta iskopa. Upravo su neki grumeni s tih nalazišta dosegnuli težinu od 100 kilograma.

Potom je geokemijskom analizom utvrđeno da je upravo taj bakar bio eksportiran do Južne Amerike. Kako su to detektirali? Pazite sad ovo – tragovi te bakrene rude pronađeni su u grobovima Inka! Nevjerojatno je kako su već u ono doba ljudi bili međunarodni trgovci. Stručnjaci tvrde da postoje realne teorije da je taj bakar bio prodavan i u raznim bliskoistočnim zemljama i to zahvaljujući tzv. narodima s mora.

Skulptura sv. obitelji od bakra obojenog plamenom i drva, made by Dalia Katavić

Sve boje bakra

Bakar jedan od obojenih metala, u sebi ima cijeli raspon boja. Ovisi kako ga se obrađuje. Od nježnoroza boje, ako se dobro ispolira, preko zagasito narančaste, ali i tamnosmeđe, ako je patiniran. No bakar ljubi i vatru. Plamen ga pretvara u umjetničko djelo bez mana. Tako izgleda čista ljepota. Znate li da je elementarni bakar metal sjajne svijetlocrvene do crvenkastosmeđe boje?

Ljepota kombinacije bakra i drugih materijala

Bakar je zbilja lako kombinirati. S kristalima dobije notu čarolije iz filmova o princezama. S drvom daje dah i vrijednost nekih prošlih dana. Sa staklom rješava dileme, a s plastikom pleše u sadašnjosti. Ta igra kreativnosti u kojoj se bakar stapa s nekim drugim materijalom ili više njih uvijek me odvede u neke dimenzije gdje još nisam bila. Zaokupi mi maštu da zaboravim na vrijeme i na sve oko sebe.

U početku sam izrađivala isključivo nakit od bakra, a danas sam mnogo odvažnija – kreiram zidne satove i skulpture. Otkrila sam moć i ljepotu bakra u raznim oblicima primijenjene umjetnosti. Toliko volim taj podatni metal da uživam u kontaktu s njim jer mi dozvoljava da realiziram sve svoje zamisli. Divota od materijala!

Skulptura tetrijeba od bakra i jasenova drva, made by Dalia Katavić

Sat od patiniranog bakra, mesinga i drva, made by Dalia Katavić

Sat od bakra i drva, made by Dalia Katavić

„Kao igra“, narukvica od bakra, labradorita i pluta, made by Dalia Katavić

Sat od bakra, mahovine i žice, made by Dalia Katavić

Bakar – koje mu je osobine podarila priroda?

Cu ili bakar kemijski je element atomskog (rednog ili protonskog) broja 29, atomske mase 63,546(3), gustoće 8,92 g cm−3, a tališta 1083 °C.

U čistom stanju relativno je mekan, ali istovremeno vrlo žilav i rastezljiv/savitljiv, zbog čega je lako obradiv i kovak. Nakon srebra bakar je najbolji vodič topline i elektriciteta tj. električne struje.

Otporan je na koroziju i vodu te je relativno postojan na zraku.

Za ljude topljivi bakreni spojevi nisu jako otrovni, ali su zato ioni bakra prilično snažni otrovi za niže organizme kao što su: bakterije, gljivice, alge, kukci i druge biljne štetočine. Upravo je to glavni razlog zašto se bakar, odnosno njegovi spojevi, primjenjuju kao fungicid.

Gdje su nalazišta bakra?

Bakar se kao samorodan u prirodi nalazi u malim količinama. Dakle, rijedak je u elementarnom stanju. Ima ga raspršenog u stijenama u raznim oblicima: sitno zrno, pločica, grančica ili mahovinasto isprepletene niti. U SAD-u, Njemačkoj, Zambiji, Čileu i Italiji postoje nalazišta kristala kemijski čistog bakra ili s malo primjesa srebra i bizmuta, koji se pojavljuju kao takvi prirodno.

Znate li da i Hrvatska ima svog konja za bakrenu trku? To je rudnik sv. Barbare, koji se nalazi u mjestu Rude, u neposrednoj blizini Samobora, i jedan je od najstarijih europskih rudnika bakra i željeza.

Bakra najviše ima u:

sulfidnim rudama: halkopirit, kovelit, halkozin i bornit
oksidnim rudama: kuprit
karbonatnim rudama: zeleni malahit i plavi azurit.

Znate li da halkopirit daje oko 80 % svjetske proizvodnje bakra sa srebrom i zlatom kao nusproduktima? Nakon toga najčešće su rude: halkocit, halkantit, azurit, zeleni malahit, brohantit te kuprit.

Danas je poznato oko 240 bakrenih ruda, a među najpoznatijima i najeksploatiranijima su: azurit, halkocit ili halkozin te halkopirit.

Bakreni prsten „Simfonija vala“, made by Dalia Katavić

Utvrđeno je da je udio bakra u rudama razmjerno malen, a da bogate rude sadržavaju 3 – 10 % bakra. Danas se, zahvaljujući efikasnim metodama obogaćivanja, eksploatiraju siromašnije rude. Tako se najveća količina bakra dobiva iz ruda koje sadržavaju tek 0,5 – 2 % bakra, zbog čega se mora prije taljenja koncentrirati. Koncentriranje se postiže postupkom flotacije tako da se sitno samljevena ruda pomiješa s mnogo vode u koju je dodano sredstvo za pjenjenje, pri čemu ruda zaostaje u površinskom pjenećem sloju jer se ne kvasi, dok jalovina tone na dno, iako joj je gustoća manja od gustoće rude. Daljnjim se postupkom izdvaja ulje, a potom vraća natrag u proces flotacije. Nastali koncentrat ide u daljnju preradu.

Neodoljiva patina kao simbol nostalgije za prošlim vremenima

Zbog pozitivnog redoks-potencijala bakar se ne otapa u razrijeđenim kiselinama i kiselinama koje nemaju oksidacijsko djelovanje. Jedino ga HNO3 nagriza. Dužim stajanjem na zraku bakar potamni od oksida. Izlaganjem atmosferilijama poprima patinu prepoznatljive zelenobijele do plavozelene boje. Patina zapravo predstavlja zaštitni površinski sloj i štiti bakar od daljnje oksidacije.

Ona se, dapače, u mnogim slučajevima i namjerno potiče na bakrenim krovovima i skulpturama te raznim drugim predmetima, ne samo zbog zaštite od vremenskih utjecaja, već i radi postizanja starinskog štiha. Bacite pogled na krov HNK-a ili na zazelenjene spomenike diljem Lijepe Naše i svijeta. To je ta neodoljivo šarmantna patina!

Jeste li znali da zeleni mineral malahit ima jednak sastav kao i patina?

Skulptura „Ritam ljubavi“ od bakra i naplavine palmina drva, made by Dalia Katavić

Za što se sve upotrebljava bakar?

Kako sam već napomenula, bakar je drugi najbolji vodič topline i elektriciteta, i upravo to kao i njegova veća zastupljenost u Zemljinoj kori u odnosu na srebro, čine ga idealnim za izradu električne instalacije i elektronike. Danas nema čipa bez bakra! Zbog otpornosti prema koroziji i dobrih mehaničkih svojstava bakar ima vrlo široku primjenu. Zauzima jedno od glavnih mjesta u nizu tehničkih metala. Pronašla sam podatak da se više od 50 % bakra upotrebljava u: industriji kabela za električne vodiče, u gradnji generatora, motora i transformatora. Zbog svojih izuzetnih mehaničkih svojstava, ima veliku primjenu kao legirajući metal u posebnoj grani industrije – metalurgiji.

U građevinarstvu 19. i 20. st. bakar i njegove legure koristile su se za izradu opšava i žljebova te velikih krovnih pokrova za javne ustanove jer su zbog svojstava bakrene patine imali veliku trajnost i dekorativnu svrhu.

Spomen-ploča brončanom novčiću u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića

Oda bakrenom novčiću u srcu Zagreba

Znate li da se bakar i danas još uvijek koristi za izradu kovanica? Kad već spominjemo novac, u neposrednoj blizini moje galerije, na glavnom zagrebačkom trgu, pronađen je bakreni novčić iz doba cara Dioklecijana. Kao podsjetnik na taj događaj, podignuta je spomen-ploča. Ako niste iz Zagreba ili možda jeste, ali u žurbi ne zagledavate fasade zgrada pored kojih prolazite, drugi put kada ste na glavnom zagrebačkom trgu na putu prema Jurišićevoj ulici, bacite pogled i otkrit ćete spomen-ploču bakrenom novčiću. (Pogledajte fotografiju!) Na vama je da protegnete noge lagane i otkrijete jednu lijepu povijesnu crticu iz središta grada. Možda jesu velike sparine, ali neka vas to ne brine. Rashladite ruke u Manduševcu, a zatim pogledajte u smjeru Jurišićeve. Prije spomenika Stjepana Radića pogled će vam pasti na spomen-ploču.

Sjetila sam se ove bakrene priče dok sam pisala blog i odlučila sam je podijeliti s vama jer sam sigurna da većina Zagrepčana ne zna za nju.

Kako se prerađuje i obrađuje bakar?

Kuje se, valja na hladno i vruće te izvlači u vrlo tanke žice. Može se meko i tvrdo lemiti te zavarivati. Mehanička priprema bakrene rude podrazumijeva: drobljenje, klasiranje, sušenje, briketiranje i miješanje s talioničkim dodatkom. Kemijska se priprema svodi na žarenje i podešavanje sastava talioničkog dodatka. U metalurgiji bakra primjenjuje se nekoliko načina žarenja: obično, klorirajuće, ulfatizirajuće, oksidirajuće i aglomerirajuće. Da bismo dobili bakar, koristi se nekoliko metoda: suha (pirometalurška), mokra (hidrometalurška) te elektrometalurška.

„Zamka“, ogrlica od mesinga, bakra, srebra i hematita, made by Dalia Katavić

Bakar i njegove najpoznatije slitine

Istražujući za blog saznala sam da tehnički bakar sadrži najmanje 99,5 % bakra, a sve ostalo su primjese.

Znate li koje su njegove najpoznatije slitine? Svi ste čuli za broncu i mjed odnosno mesing.

Kako nastaje mesing? Riječ je o slitini bakra i cinka, iako može sadržavati i manje količine drugih metala kao što su: kositar, željezo, mangan, nikal, aluminij…

Mesing je otporan na koroziju i tvrđi od bakra i cinka, ali mekši od bronce. Postoji još jedna slitina bakra i cinka, a to je tombak, a razlikuje se od mesinga po tome što sadrži veći postotak bakra.

Bronca je bakrena slitina s više od 60 % bakra uz dodatak:

jednog elementa – uglavnom je riječ o kositru
više elemenata – fosfor, silicij, aluminij, cink.

Bronca ima iznimnu čvrstoću i tvrdoću (tvrđa od bakra) te je otporna na koroziju.

Koristi se za mnoge stvari u gospodarstvu, ali je jako draga i umjetnicima za izradu ukrasnih predmeta i skulptura.

Bakreni komplet – ogrlica i naušnica „Paun“, made by Dalia Katavić

Moja posljednja bakrena priča

Moj posljednji uradak u bakru pinkica je kreative s pozitivnom energijom zvjezdana neba i otvorena srca – naušnica i ogrlica Paun (kokoškin rođak 😊 )

“I šepuri se kao paun, kažu,

a on je samo on.

Ptica iz reda kokoški.”

Završavam samo na papiru ovu svoju bakrenu priču, ali s veselim osmijehom na licu i svojim paunom oko vrata jer znam da me u ateljeu čekaju još mnoge neispričane umjetničke priče s glavnom ili sporednom ulogom bakra. Sretna sam i nadasve zahvalna što neki od vas rado nosite moj bakreni nakit i zato što svojim modnim kombinacijama pričate sasvim nove priče, nadograđujući se na moju interpretaciju bakra.

Komplet „Tražim se“ – ogrlica i narukvica od bakra i vulkanske lave, made by Dalia Katavić

Idem pakirati kovčege za Afriku, (da opet, ne mogu ja bez nje 😉). Ovoga puta idem s jednom posebnom ekipom. O svojoj novoj afričkoj avanturi pisat ću vam nekom drugom zgodom.

Vaša Dalia